Prve subote proljeća obilježava se Dan narcisa, spoj humanitarne akcije i javnozdravstvene kampanje. Cvjetovi narcisa već su svima prepoznatljivi simbol podizanja svijesti o raku dojke. Narcisi su snažno, otporno cvijeće koje su simbol snažnih žena koje se bore s ovom bolesti. Darivanjem stručka narcisa dodatno naglašavamo značaj prevencije i ranog otkrivanja ovog raka, a ujedno se i podsjećamo kako je potrebno na vrijeme početi brinuti o svom zdravlju, ali i pomoći onima koji su već oboljeli. Podružnica Hrvatske komore medicinskih sestara Sisačko – moslavačke županije s Općom bolnicom „dr. Ivo Pedišić“ i Srednjom školom Viktorovac, Sisak organizirala je javnozdravstvenu kampanju i humanitarnu akciju – prikupljanje sredstava za opremanje sobe za pacijentice nakon operacije dojke. Članovi izvršnog odbora su i u svojim gradovima i u ustanovama sudjelovali u ovoj hvalevrijednoj akciji.
„Učinkovito snižavanje tjelesne temperature kod djece“ – bila je tema stručnog skupa održanog u Županijskoj palači, a kojeg su zajednički organizirali Savjet za zdravlje Varaždinske županije, Podružnica Hrvatske komore medicinskih sestara Varaždinske županije, liječnici i medicinske sestre Opće bolnice Varaždin i Doma zdravlja Varaždinske županije uz potporu Varaždinske županije.
Predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač, dr. med. spec. neurolog istaknula je kako je ovo još jedna javnozdravstvena akcija Savjeta u suradnji sa stručnjacima, a sve s ciljem educiranja javnost, ovog puta prvenstveno mladih roditelja.
Primijetili smo da roditelji često puta nisu dovoljno educirani kako djetetu sniziti povišenu tjelesnu temperaturu i kako je upravo ona česti razlog njihova dolaska u naše hitne bolničke prijeme. Zajedničkom akcijom medicinskih sestara i liječnika obuhvatili smo sve segmente snižavanja tjelesne temperature, posebice primjenu antipiretika, njihove kombinacije kao i doze koje se određuju prema tjelesnoj težini djeteta, ali i kada pomoć liječnika – objasnila je predsjednica Savjeta Spomenka Kiđemet-Piskač.
A da su u posljednje vrijeme, svjedoci sve većeg dolaska djece u hitni prijem zbog visoke temperature, potvrdila je i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo – glavna sestra Opće bolnice Varaždin Željka Gajski, mag. med. techn., ujedno i predsjednica Podružnice
Roditelji doživljavaju povišenu temperaturu kao opasno stanje ili neugodu koju treba hitno i odmah eliminirati. Stoga je naš cilj educirati roditelje o postupcima, odnosno svim metodama snižavanja tjelesne temperature. Edukacijom želimo smanjiti strah kod roditelja i olakšati im pristup problemu, te tako značajno smanjiti tegobe bolesnog djeteta. Samo zajedničkom suradnjom i dobrom komunikacijom povišenu tjelesnu temperaturu možemo doživjeti kao prolazno stanje koje pravilnim mjerama snižavanja nije opasno – naglasila je, između ostalog, glavna sestra OB Varaždin Željka Gajski.
Predavanja na tu temu koja su osim roditeljima i skrbnicima bila namijenjena i odgojiteljima, medicinskim sestrama u dječjim vrtićima, liječnicima i svim ostalim koji su uključeni u brigu i skrb male djece kao i one predškolske i školske dobi održale su voditeljica Odjela za pedijatriju OB Varaždin Branka Maretić, dr. med. spec. pedijatar, glavna sestra Odjela za pedijatriju Jasmina Kolarić mag. med. techn. i Ivana Martinec mag. med. techn. iz Patronažne djelatnosti Doma zdravlja Varaždinske županije.
Kao što je naglasila voditeljica Odjela za pedijatriju Branka Maretić povišena temperatura je normalni i fiziološki odgovor organizma na patogene uzročnike.
Temperatura nije jedini, a ni najvažniji znak koji treba gledati kod djeteta. Potrebno je kod djeteta gledati njegovo opće stanje. Dijete je potrebno promatrati, kako ono reagira kad nema, odnosno ima povišenu tjelesnu temperaturu, koliko tekućine uzima, koliko mokri. Kod blago povišenih temperatura djetetu se može pomoći fizikalnim mjerama kao što su kupanje ili tuširanje djeteta, razodijevanje djeteta u prozračnu odjeću, prozračivanjem prostorija, davanjem tekućine, dok se antipiretici djetetu daju ukoliko je dijete loše, kada mu temperatura prelazi 38,5 stupnjeva. U situacijama kada temperatura traju duže od tri dana, kad je dijete izrazito pospano, ne možete ga razbuditi ili je izrazito iritabilno, kada imate neke kliničke znakove primjerice lokaliziranu oteklinu, crvenilo, osip, kad dijete ima konvulzije, ne uzima dovoljno tekućinu, kada slabo mokri, to su situacije kad treba ići potražiti liječničku pomoć – objasnila je voditeljica varaždinske pedijatrije Branka Maretić.
Stručnom skupu prisustvovala je i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.
sukladno Privremenim rješenjima, a vezano uz priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, koje ste zaprimili na svoju adresu, termin dopunske mjere provjere osposobljenosti/kompetentnosti je sljedeći:
13. travnja 2023. u 9 sati – pisana provjera osposobljenosti/kompetentnosti
Kandidati koji budu pozitivno ocijenjeni na pisanoj provjeri osposobljenosti/kompetentnosti isti će dan, u popodnevnim satima, pristupiti usmenoj provjeri osposobljenosti/kompetentnosti koja će biti otvorena za javnost ukoliko kandidati ne zatraže usmenu provjeru osposobljenosti bez prisutnosti javnosti. Ovisno o broju prijavljenih kandidata, postoji mogućnost održavanja usmene provjere osposobljenosti u više termina (dana).
Ukoliko se odlučite za navedeni termin, molimo da svoje prijave dostavite pisanim putem (poštom, fax-om ili e-mailom) najkasnije 8 dana prije određenog termina. Ukoliko se ne prijavite u navedenom roku, nećete moći pristupiti provjeri osposobljenosti. Također Vas molimo da se u prijavi izjasnite o tome želite li usmenu provjeru osposobljenosti u prisutnosti ili bez prisutnosti javnosti.
Obzirom da je usmeni ispit javan, molimo sve koji žele biti nazočni kao slušači da svoju nazočnost obavezno prijave na e-mail: hkms@hkms.hr najkasnije 8 dana prije zakazanog roka. O točnom terminu održavanja usmenih ispita, kao i iskazanoj želji kandidata o prisutnosti javnosti, izvijestit ćemo Vas putem maila. Ukoliko se ne prijavite, nećete moći nazočiti kao slušači.
Svake godine drugi četvrtak u ožujku posvećen je Danu bubrega. To je prilika da se podsjeti na važnost kronične bubrežne bolesti i istakne briga za bubrežne bolesnike. Ovogodišnji Dan bubrega se obilježava pod nazivom „Zdravlje bubrega za sve. Budimo spremni na neočekivano, podržimo ranjive!“. Težište je na podršci bubrežnim bolesnicima tijekom prirodnih katastrofa i pri traumama.
Na simpoziju u Hrvatskom liječničkom zboru voditeljica Odjela za dijalizu Andrea Lončar, dr. med., specijalist internist, subspecijalist nefrolog i glavna sestra Branka Ivičinec, bacc. med. techn., održale su predavanje „Funkcioniranje dijaliznog centra u izvanrednim uvjetima – iskustvo Opće bolnice „dr. Ivo Pedišić“ za vrijeme potresa.
Povodom Dana bubrega provedena je akcija mjerenja tjelesne težine, tjelesne visine, krvnog tlaka i šećera u krvi u Općoj bolnici „dr. Ivo Pedišić“, Sisak. Odazvala se 51 osoba, od toga 31 osoba ženskog spola i 20 osoba muškog spola. Raspon godina sudionika je od 22 do 83 godine starosti, a prosječna dob 58 godina. Najviša izmjerena vrijednost krvnog tlaka bila je 240/ 105 mmHg, a najniža 110/ 70, dok je najviša vrijednost šećera u krvi bila 30.5 mmol/ L, a najniža 4.2. Svi sudionici kojima je mjeren šećer u krvi, a imali su povišene vrijednosti, od ranije imaju poznatu šećernu bolest.
Dr. sc. Harolt Placento, mag. med. techn., 21. veljače 2023. godine je obranio doktorsku disertaciju na Poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu u Osijeku s naslovom „“Povezanost zdravstvene pismenosti i kvalitete života bolesnika s mentalnim poremećajima” pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Roberta Lovrića i komentorstvom prof. prim. dr. sc. Lade Zibar.
Harolt Placento rođen je 1973. godine u Našicama. Srednjoškolsko obrazovanje završava 1992. godine u Školskom centru „Ruđer Bošković“ Osijek i stječe zvanje medicinska sestra/tehničar. Preddiplomski studij Sestrinstva u Osijeku upisuje 2004. godine te stječe zvanje prvostupnika sestrinstva. Sveučilišni diplomski studij sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Osijeku upisuje 2011. te 2014. godine stječe zvanje magistra sestrinstva. Svoj obrazovni put nastavlja 2014. godine upisom na Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu u Osijeku.
Radno iskustvo započinje 1993. godine kao medicinski tehničar pripravnik-volonter u Općoj županijskoj bolnici Našice. Nakon završenog pripravničkog staža radi na odjelu kirurgije. Sudionik je Domovinskoga rata kao medicinski tehničar u 132. brigadi HV-e. Po povratku iz HV-e od 1995. godine radi na Odjelu za kirurgiju kao medicinski tehničar u hitnoj kirurškoj ambulanti. Od 2007. – 2014. godine radi na Odjelu hemodijalize OŽB Našice. Na Objedinjeni hitni bolnički prijam prelazi 2014. gdje radi kao glavni medicinski tehničar odjela do 2018. godine. Od 2018. godine radi na mjestu višeg stručnog savjetnika za kvalitetu Opće županijske bolnice Našice. Od 2018. u suradničkom je zvanju asistenta na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek na Katedri za sestrinstvo i palijativnu medicinu.
Recenzent je više znanstvenih radova u domaćem časopisu te udžbenika iz područja zdravstvene njege. Autor je i koautor znanstvenih i stručnih radova iz područja sestrinstva. Sudjelovao je na značajnom broju znanstvenih i stručnih konferencija te na njima imao izlaganja.
Hrvatska liječnička komora i Pravni fakultet u Splitu, uz suorganizaciju ostalih komora u zdravstvu, organiziraju 4. Kongres Koordinacije komora u zdravstvu (KoKoZ) te 6. Hrvatski kongres medicinskog prava koji će se održati od 21.-23. travnja 2023. u Novom Vinodolskom. Oko 40 domaćih i stranih stručnjaka održat će predavanja iz područja zdravstva i prava nakon kojih su predviđene rasprave.
Uz središnju panel raspravu o reformi zdravstva, na kongresima će se raspravljati i o ostalim aktualnim temama iz zdravstva i medicinskog prava: e-karton, zaštita osobnih podataka pacijenata, zaštita djeteta pacijenta, priziv savjesti, financiranje zdravstvenog sustava, kolektivno pregovaranje, specifičnosti komuniciranja u zdravstvu, Task shifting.
Uz organizatora Pravni fakultet u Splitu i Hrvatsku liječničku komoru, suorganizatori kongresa su Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska psihološka komora i Alumni Pravnog fakulteta u Splitu.
Broj sudionika na kongresima u Novom Vinodolskom je ograničen.
Hrvatska komora medicinskih sestara zaprimila je na postupanje nalaz inspekcije Ministarstva zdravstva. Inspekcija Ministarstva zdravstva je utvrdila moguće propuste u pružanju skrbi pacijentici u varaždinskom Zavodu za hitnu medicinu. Zbog sumnje na stručne propuste u ovom će se predmetu prvenstveno zatražiti nadopuna dokumentacije kako bi se mogla donijeti odluka o eventualnom pokretanju disciplinskog postupka protiv medicinske sestre. U slučaju donošenja odluke o pokretanju disciplinskog postupka ovaj slučaj će doći pred nadležno Povjerenstvo Komore koje će, sukladno komorskim aktima, u prethodnom postupku provjeriti sve činjenice i dokaze navedene u zahtjevu za pokretanje postupka, zatražiti očitovanje medicinske sestre i dostavu potrebne dokumentacije od iste, a sve kako bi bilo u mogućnosti donijeti stručno mišljenje o opravdanosti ili neopravdanosti zahtjeva. Sud Komore je neovisno tijelo koje u razmatranju svakog slučaja uzima u obzir sve dokaze i okolnosti slučaja.
„Izražavam sućut u svoje i u ime Hrvatske komore medicinskih sestara suprugu i obitelji preminule pacijentice. Nakon utvrđivanja svih potrebnih činjenica, odlučit će se o daljnjim koracima“, rekao je predsjednik HKMS-a, Mario Gazić, mag. med. techn.
Za teže povrede Sud Komore članu Komore može izreći različite mjere poput ukora, javnog ukora, novčane kazne, privremenog oduzimanja odobrenja za samostalan rad od mjesec dana do godine dana ili trajnog oduzimanja Odobrenja za samostalan rad.
Ako se u međuvremenu pokrene kazneni postupak protiv člana Komore s postupkom pred Sudom Komore može se zastati sve do donošenja pravomoćne presude.
Komora apelira na javnost i medije da apriori ne donose zaključke o nečijoj krivnji prije nego što nadležna tijela utvrde sve relevantne činjenice.
Objavljujemo akcijsku ponudu nenamjenskih kredita Privredne banke Zagreb za članove Hrvatske komore medicinskih sestara.
Akcijska ponuda traje u razdoblju od ponedjeljka20.02.2023. do subote 08.04.2023., a odnosi se na nenamjenske kredite (isključivo uz CPI) i uz fiksnu kamatnu stopu.
Već 2024. Hrvatska bi mogla dobiti usko educirane medicinske sestre specijaliste.
Povjerenstvo za sestrinstvo pri Ministarstvu zdravstva (MIZ), a čiji je Hrvatska komora medicinskih sestara član, je krajem prošle godine pokrenula pripremu izrade planova i programa specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara. Komora je pozvala sestrinska stručna društva da joj do početka ožujka dostave prijedloge programa specijalizacija i prijenosa kompetencija i 24 stručna društva su se odazvala pozivu. Na temelju prijedloga MIZ će pripremiti plan i program specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara. Za uvođenje medicinskih sestara specijalista bit će, uz donošenje Programa specijalizacija, potrebno izmijeniti i odgovarajuće zakonske i podzakonske akte.
Priprema se 20-ak sestrinskih specijalizacija
Ovaj proces će u zdravstvo uvesti medicinske sestre – napredne stručnjake u sestrinskoj njezi koje će biti formalno obrazovane i praktično osposobljene iznad razine sestre s općom edukacijom te imati i specijalističke licence za rad. Te sestre, sukladno svojim kompetencijama, preuzet će niz kompetencija i postupaka od liječnika (tzv. task shifting). Razvoj sestrinskih specijalnosti je iznimno važan u poticanju razvoja sestrinskog znanja i stručnosti, kao i za poboljšanje kvalitete skrbi za pacijente. Slična praksa postoji u europskim državama poput Danske, Nizozemske, Švedske i drugih. Ovaj proces je već pokrenut za područje hitne medicine te je početkom 2023. raspisan natječaj za 300-tinjak specijalizaciju iz hitne medicine za što su sredstva osigurana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. To znači da će tijekom 2023. prvostupnici i magistri sestrinstva moći specijalizirati hitnu medicinu u trajanju od godinu dana. Radi se o specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva koji rade u Timu 2 već i sada bez liječnika, ali bez ikakvih samostalnih ovlasti. Specijalizirat će na visokoobrazovnim ustanovama, a praktični dio će se održavati u zdravstvenim ustanovama. Ovom specijalizacijom kroz godinu dana u sustav će ući prve medicinske sestre educirane za rad u hitnoj, koje će ići na teren u Timu 2 u vozilima hitne pomoći umjesto liječnika. Sada se planira novih dvadesetak specijalizacija među kojima i one iz onkologije, kardiologije, hematologije i drugih.
Zakonska regulacija sestrinskih kompetencija i povećanje koeficijenata
Kompetencije medicinskih sestara uređene su člankom 16.a. Zakona o sestrinstvu te se razlikuju ovisno o razini obrazovanja medicinske sestre.
“Stručna društva pripremit će prijedloge programa o potrebnim sestrinskim specijalizacijama, kojih za sada planiramo dvadesetak. Ključno je nakon prihvaćanja programa, učinkovito promijeniti nužne zakonske i podzakonske propise. Jasno da će povećanje odgovornosti i kompetencija medicinskih sestara morati biti praćeno i usklađivanjem koeficijenata tj. povećanjem plaća tih medicinskih sestara. ”, ističe predsjednik HKMS-a, mag. med. techn. Mario Gazić dodajući kako je cilj i da medicinske sestre same ne plaćaju specijalizaciju.
