Author Archives: HKMS

VIŠE OD POLOVICE PATRONAŽNIH SESTARA SMATRA DA SKRBI O PREVELIKOM BROJU PACIJENATA

Čak 57 posto patronažnih sestara u Hrvatskoj smatra da skrbi o prevelikom broju pacijenata, pokazalo je istraživanje Komore medicinskih sestara o zadovoljstvu patronažnih sestara uvjetima rada[1] .

[1] U Hrvatskoj u patronaži radi 869 medicinskih patronažnih sestara. Ovu anketu ispunilo je njih 420.

Naime, istraživanje „Uvjeti rada patronažnih medicinskih sestara“ pokazalo je da čak 51 posto ovih sestara u stvarnosti skrbi za više od 5.000 pacijenata.  
Smatra se da jedna patronažna sestra dnevno može obaviti sedam posjeta pacijentima, što je oko 1.800 posjeta godišnje. Broj od 5.100 pacijenata, koliko je propisano za jednu patronažnu sestru[1] znači da bi jednoj medicinskoj sestri trebalo tri godine da samo jednom obiđe svoje pacijente. Istraživanje Komore jasno je ukazalo na činjenicu da su patronažne medicinske sestre u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Međimurskoj županiji opterećene više od standarda, jer imaju više od 5.100 pacijenata. Ovo predstavlja poseban problem u Zagrebačkoj županiji zbog njezine zemljopisne rasprostranjenosti.
Patronažne sestre su opće zadovoljstvo poslom ocijenile vrlo dobrim, dok su ocjenom dobara ocijenile komunikaciju s nadređenima, protokole i sredstva za rad, sigurnost na radu i zaštitnu opremu te prostor za edukaciju.

[1] Broj pacijenata na jednu patronažnu medicinsku sestru propisuje HZZO Odlukom o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN 56/2017.

Najčešći problemi s kojima se patronažne sestre sreću u svome radu su prevelik obujam posla i broj pacijenata, pokrivanje udaljenih zemljopisnih područja te rad na poslovima koji nisu u opisu njihovog radnog mjesta. Što se tiče uvjeta rada problemi koje su patronažne sestre istaknule su nedostupnost toplog obroka, nedostatak radne odjeće  i obuće te pomagala za rad, nedobivanje sestrinskog otpusnog pisma, nepostojanje Pravilnika o odijevanju patronažnih sestara (vrsta i učestalost dobivanja torbi, jakni odjeće i obuće + akreditacija). Nadalje patronažne sestre su istaknule nepostojanje prostora za rad s grupama u domovima zdravlja i različite rizične situacije na koje nailaze kod ulaska u kuću pacijenta ili u dio naselja gdje pacijenti žive (ugrizi pasa, nepostojanje zvona, nesigurnost u romskim naseljima).              

„Istraživanje koje smo proveli među našim članicama koje su patronažne sestre pokazalo je cijeli niz problema s kojima se kolegice i kolege suočavaju. Komora će Ministarstvu zdravstva predložiti niz konkretnih rješenja koja bi trebala riješiti ove probleme, a prijedlog rješenja će izraditi Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu” naglašava Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.  

S obzirom da je cilj patronažne zdravstvene zaštite promicanje i očuvanje zdravlja obitelji i pojedinca, posebno zabrinjava podatak da tri od četiri  patronažne sestre smatraju da se njihov rad ne cijeni dovoljno dok njih više od polovice (58 %) nema pristup potrebnim informacijama. Čak 26 posto patronažnih sestara istaknulo je da nema priznatu stručnu spremu, a 38 posto je nezadovoljno plaćom. Većina patronažnih sestara (65 %) smatra da postoji potreba za specijalizacijom, dok je 43 posto nezadovoljno mogućnostima napredovanja na svojem radnom mjestu.

Cijelo istraživanje možete pronaći na linku : https://www2.slideshare.net/HrvatskaKomoraMedicinskihSestara/uvjeti-rada-patronanih-medicinskih-sestara

Poštovane kolegice/Poštovani kolege,

radi ostvarivanja cilja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću  koji proizlazi iz odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama, objavljuje se prijedlog Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara.

Svi zainteresirani mogu dostaviti svoje prijedloge, primjedbe i komentare na predloženi tekst Pravilnika do 16. prosinca 2020. godine na e-mail adresu: pravni.poslovi@hkms.hr s naznakom „primjedbe na Pravinik o sadržaju, rokovima i postupku trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara“.

Hrvatska komora medicinskih sestara održala je u ponedjeljak, 10. studenoga 2020., 18. sjednicu Skupštine HKMS, a sjednica je prvi put, zbog epidemiološke situacije, održana digitalnim putem, odnosno putem videopoziva preko platforme  Microsoft Teams. Na ovoj sjednici Skupštine sudjelovalo je 75 članova, koji su među ostalim usvojili Izvješće o radu Predsjednika Komore u 2020. godini, zaključni račun za 2019. godinu kao i financijski plan za 2021. godinu.

Skupština HKMS razriješila je stare i izabrala nove članove Nadzornog odobra. Za predsjednicu Nadzornog odbora izabrana je Biserka Režek dok je Sanja Mutak izabrana na mjesto zamjenice predsjednice. Izabrani članovi Nadzornog odbora su Ana Primorac i Nikša Siniša Matas, a Smiljana Kolundžić i Ines Leto izabrane su za zamjenice članova Nadzornog odbora.

Poštovane kolegice/Poštovani kolege,

radi ostvarivanja cilja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću  koji proizlazi iz odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama, objavljuje se prijedlog izmjena i dopuna Statuta Hrvatske komore medicinskih sestara.

Svi zainteresirani mogu dostaviti svoje prijedloge, primjedbe i komentare na predloženi tekst Statuta do 10. prosinca 2020. godine na e-mail adresu: pravni.poslovi@hkms.hr s naznakom „primjedbe na Statut HKMS“.

Privredna banka Zagreb pripremila je posebnu ponudu nenamjenskih kredita i osiguranja za članove Hrvatske komore medicinskih sestara. Posebna ponuda traje u razdoblju od 12.10. do 27.11.2020.:

Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić poslao je ministru zdravstva Viliju Berošu podatke koje je Komora prikupila o sedamdesetak medicinskih sestara koje su diplomirale, a nemaju odrađen pripravnički staž. Komora je predložila ministru Berošu da resorno ministarstvo kontaktira ravnatelje bolnica kako bi oni te medicinske sestre čim prije pozvali na odradu pripravničkog staža.

Najveći dio ovih medicinskih sestara bez odrađenog pripravničkog staža su medicinske sestre sa srednjoškolskim obrazovanjem, dok je manji dio prvostupnica. Najviše ih je u Zagrebu (31), slijedi Split (13), no ima ih iz cijele Hrvatske. Ovim putem još jednom pozivamo medicinske sestre bez odrađenog pripravničkog staža koje nam se još nisu javile da se jave u Komoru  kako bismo prikupili njihove podatke i prosljedili ih ministarstvu.

Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, Hrvatski nacionalni savez sestrinstva i Hrvatska udruga medicinskih sestara uputili su ministru zdravstva zajednički prijedlog za donošenje odluke o stimulaciji medicinskih sestara i medicinskih tehničara koji rade u skrbi za pacijente oboljele od bolesti COVID-19:

Ogroman manjak sestrinskog kadra i prevelik broj zahtjevnih, kroničnih i palijativnih pacijenata na jednu sestru vrlo su ozbiljni problemi s kojima se suočavaju medicinske sestre u ustanovama socijalne skrbi, upozorio je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, na današnjem sastanku s državnom tajnicom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Marijom Pletikosom.

„Koliko je situacija loša i neodrživa najbolje govore podaci koje je Komora prikupila u svojem istraživanju, a koji kažu da npr. za 89 štićenika s mentalnim oštećenjem brine samo jedna medicinska sestra ili drugi slučaj gdje za 150 psihičkih bolesnika također brine samo jedna medicinska sestra i 3 ili 4 njegovateljice” ukazuje Gazić, navodeći konkretne primjere.

Pored upozoravanja na neodrživu situaciju u sustavu socijalne skrbi, predsjednik Komore je iznio niz rješenja gorućih problema u ovim ustanovama koje predlaže Komora. Glavni prijedlog rješenja odnosi se na nužne promjene Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, koji definira broj djelatnika u pojedinoj vrsti ustanove, njihove kompetencije i druge aspekte rada.

“Zatražili smo od ministarstva  konkretna povećanja broja medicinskih sestara/tehničara u ovim ustanovama. Specifično smo predložili da se broj medicinskih sestara na svakih 17 psihičkih bolesnika digne s jedne na tri sestre. Za domove za starije predlažemo da za samostalne korisnike minimum bude 5 medicinskih sestara na 100 korisnika, a za djelomično ovisne i funkcionalno ovisne korisnike propiše minimum od 7 medicinskih sestara na 100 korisnika. Što se tiče dementnih starijih osoba, kojima je potrebna pomoć i nadzor za zadovoljenje svih životnih potreba, predlažemo minimalni standard od 6 med. sestara na 20 korisnika” objašnjava predsjednik Komore medicinskih sestara.

Među ostalim prijedlozima rješenja problema, Komora navodi da je nužno u navedenom pravilniku definirati status, ulogu i kompetencije medicinske sestre u svim vrstama ustanovama (ne samo u domovima za starije kao što je sada slučaj), definirati ulogu i odgovornosti medicinskih sestara – voditeljica službi, kao i postaviti sestrinsku dokumentaciju kao temelj za donošenje odluka o kategorizaciji korisnika domova s obzirom na njihovo zdravlje.

„Puno je problema. Sestre u socijalnoj skrbi su godinama bile nepravedno zanemarivane, a odgovornost i očekivanja su ogromna. Posljednji je tren da se to ispravi. Ministarstvu smo ne samo ukazali na dubinu problema i težinu situacije u ustanovama socijalne skrbi, nego smo odmah predložili i konkretna rješenja pojedinih problema“ istaknuo je predsjednik HKMS-a.
Gazić je dodao da očekuje da će u proces definiranja izmjena i dopuna Pravilnika o minimalnim uvjetima ministarstvo uključiti stručnjake Komore medicinskih sestara, kao što je dobra praksa već uspostavljena s Ministarstvom zdravstva.

Podsjetimo, u sustavu socijalne skrbi, u državnim i privatnim ustanovama radi više od 1.800 medicinskih sestara i to u domovima za starije, za djecu, za psihički bolesne i za osobe s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjima.