Author Archives: HKMS

Kako se zdravstveni radnici nose s COVID-19? Kako izgleda svakodnevni rad s pacijentima za vrijeme COVID-19? Boje li se zdravstveni radnici COVID-19? Kako se nositi sa strahom od zaraze? Može li cijepljenje utjecati na plodnost žena i muškaraca? Smiju li se žene koje doje cijepiti? Smiju li se trudnice cijepiti?

Odgovore na ova, ali i druga pitanja dobit ćete na webinaru Zdravstveni djelatnici u borbi s COVID- 19, u četvrtak, 18. veljače od 18 do 20 sati, pri čemu je punih 60 minuta predviđeno za vaša pitanja.Webinar organizira devet komora u zdravstvu u sklopu javnozdravstvene kampanje “Imaš znanje, budi primjer!”.
Webinar će se bodovati za članove naše komore, a sudjelovanje je besplatno.

Na početku webinara će specijalist ginekologije i porodništva  Boris Ujević, prim. dr.med.  kroz intervju koji će voditi Vesna Štefančić Martić, dr.med. dati odgovore na ključna pitanja o cijepljenju trudnica ili dojilja te pitanja o tome utječe li cijepljenje na plodnost žena ili muškaraca.

Sudionici webinara su fizioterapeutkinja Iva Lončarić Kelečić, dipl. physioth., radiološka tehnologinja Monika Likić, mag. radiol. tech., predstojnica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Anita Lauri Korajlija, glavna sestra Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Danijela Miše, mag.med.techn.iprimalja Banana Kunina, bacc.obs.

Moderatori webinara bit će dr. sc. Biljana Kurtović, magistra sestrinstva i dopredsjednik Hrvatske komore fizioterapeuta Zoran Filipović, bacc. physioth.

Prijavite se na webinar ovdje: 

U četvrtak ćete, prije webinara, mailom dobiti link za spajanje na webinar.

Snimku prvog webinara “Vrhunski hrvatski stručnjaci o cijepljenju protiv COVID-19”, održanog krajem siječnja, pogledajte ovdje https://bit.ly/Pogledaj_webinar_o_cijepljenju

Organizatori webinara su Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora.

Povodom svjetskog dana bolesnika, 11.veljače, Udruga hrvatskih pacijenata dodijelila je 15. po redu zahvalnicu za najsestru i najliječnika za 2020. godinu.

Najsestra za 2020., Josipa Dominković, prvostupnica je sestrinstva, radi u Zavodu za abdominalnu kirurgiju KB Dubrava i jedna je od prvih medicinskih sestara koja je ušla u Covid-19 zonu u bolnici.

Primivši zahvalnicu za najsestru za 2020. godinu iz ruku predsjednika Udruge hrvatskih pacijenata  Maria Drlje, najsestra je izjavila:

“Velika mi je čast primiti zahvalnicu upravo od oboljelih. Nama sestrama je to nešto najvrijednije što možemo u svom poslu doživjeti. Meni je veliki ponos što sam medicinska sestra, jer je to najljepši i najhumaniji posao na svijetu, i ovu zahvalnicu želim posvetiti svim svojim kolegicama, svim medicinskim sestrama i tehničarima”

Više informacija možete pronaći na poveznici:

Objavljujemo poziv na Skupštinu Podružnice HKMS Grada Zagreba:

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) poziva Vas da se uključite u neintervencijsko ispitivanje pod nazivom Prospektivno praćenje sigurnosti cjepiva protiv bolesti COVID-19 u Europi na temelju ishoda koje su prijavile cijepljene osobe, koje se provodi na razini Europske unije u sklopu projekta vACCine covid-19 monitoring readinESS (ACCESS). Naručitelj ispitivanja je Europska agencija za lijekove. U ispitivanje je trenutačno uključeno osam zemalja, uključujući Republiku Hrvatsku, dok će u drugoj fazi u ispitivanje biti uključeno dodatnih deset zemalja. Riječ je o prospektivnom intenzivnom praćenju cjepiva protiv bolesti COVID-19 koje će omogućiti prikupljanje podataka o cjepivima, uključujući podatke o nuspojavama nakon cijepljenja, njihovom tijeku i ishodu, težini i ozbiljnosti te potencijalnim čimbenicima rizika, izravno od cijepljenih osoba u gotovo stvarnom vremenu.

Prikupljanje podataka o cjepivima protiv bolesti COVID-19 nakon stavljanja u promet od iznimne je važnosti za kontinuirano praćenje njihovih sigurnosnih profila. Iako su prije davanja odobrenja ova cjepiva temeljito ispitana, u klinička ispitivanja provedena u svrhu davanja odobrenja uključen je ograničen broj ispitanika te nisu obuhvaćene posebne skupine, kao što su bolesnici s visokorizičnim popratnim bolestima ili trudnice. Osim toga, u kliničkim ispitivanjima korišten je ograničen broj serija samog cjepiva. Budući da će nakon davanja odobrenja cjepivima protiv bolesti COVID-19 u vrlo kratkom vremenu biti izložena široka populacija, nužno je provoditi kontinuiranu ocjenu omjera koristi i rizika njihove primjene i nakon stavljanja u promet. Stoga je, uz spontano prijavljivanje sumnji na nuspojave, za prikupljanje podataka o sigurnosti primjene cjepiva  iznimno važno njihovo intenzivno i organizirano praćenje, između ostaloga kroz neintervencijska ispitivanja.

U ispitivanje koje upravo započinje u Republici Hrvatskoj možete se uključiti ako ste zdravstveni radnik, najkasnije šest dana nakon primitka prve doze cjepiva, neovisno o cjepivu koje ste primili.

Ispitivanje će se provoditi putem upitnika dostupnih putem informacijskog sustava HALMED-a pod nazivom OPeN, u sklopu kojeg je moguće i elektroničko prijavljivanje sumnji na nuspojave. Sustavu možete pristupiti putem poveznice https://open.halmed.hr/client/#/login. Za korištenje sustava potrebno je provesti registraciju i kreirati korisnički račun na temelju jedinstvenog broja zdravstvenog djelatnika i važeće adrese elektroničke pošte. U slučaju da jedinstveni broj zdravstvenog djelatnika, koji se u predmetni sustav preuzima iz šifrarnika HZJZ-a, nije prepoznat prilikom registracije, potrebno je obratiti se HALMED-u na podrska@halmed.hr kako bi se proveo ručni unos korisnika.

Detaljnije informacije o sustavu OPeN i njegovom korištenju dostupne su na internetskim stranicama HALMED-a, pod poveznicom www.halmed.hr/Novosti-i-edukacije/Novosti/2021/Zdravstvenim-radnicima-omoguceno-prijavljivanje-sumnji-na-nuspojave-lijekova-putem-sustava-OPeN/2510.

Nakon prijave u sustav OPeN, upitniku možete pristupiti odabirom „COVID-19“ iz padajućeg izbornika u dijelu Nuspojave. Nakon odgovora na pitanja „Jeste li cijepljeni protiv COVID-19?“ i „Datum prvog cijepljenja?“, prikazuje se tekst Informiranog pristanka za sudjelovanje u ispitivanju. Nakon što pročitate Informirani pristanak i date svoju privolu za sudjelovanje u ispitivanju, bit ćete upućeni na ispunjavanje osnovnog upitnika i prijavljivanje sumnje na nuspojavu cjepiva, ako ste je iskusili.

Nakon 7 dana, 30 dana, 90 dana i 180 dana nakon primitka prve doze cjepiva bit će Vam poslani podsjetnici koji će Vas uputiti da ispunite nekoliko dodatnih pitanja iz upitnika te da prijavite sumnju na nuspojavu  i/ili dostavite nove podatke o prethodno prijavljenoj sumnji na nuspojavu.

S obzirom na važnost Vaše uloge kao zdravstvenog radnika u praćenju sigurnosti primjene lijekova, ljubazno molimo Vašu podršku i uključivanje u provođenje ovog ispitivanja. Uključivanjem u ispitivanje značajno ćete pridonijeti prikupljanju podataka o cjepivima protiv bolesti COVID-19, što će biti od iznimne važnosti za daljnju ocjenu i nova saznanja o sigurnosnom profilu cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Hrvatska komora medicinskih sestara krenula je u suradnji s partnerima iz Europske Unije u realizaciju projekta „Enhance the nursing sectore with skills in clinical Phsycho- Oncology“, a koji je sufinanciran Erasmus + programom. Ovim projektom nastoji se dodano osnažiti medicinske sestre i medicinske tehničare koji rade na onkološkim odjelima kroz dodatnu edukaciju i osposobljavanje u „ICT & soft skills“ potrebnim za pružanje zdravstvene njege onkološkim pacijentima. 

Inicijalni sastanak u ovom projektu održan je 18. i 21.prosinca 2020. godine te su dodatno utvrđeni i definirani svi ciljevi projekta kao i međusobne zadaće pojedinih partnera. Na sljedećem sastanku svih partnera raspravljat će se o rezultatima prvog intelektualnog outputa u ovom projektu pod nazivom „Gap analysis and building of a common Occupational Profile for Cancer care providing Nurses“, a čiji je nositelj upravo Hrvatska komora medicinskih sestara. 

Ističemo kako je konačni cilj ovog projekta pružiti moderan set „ICT“ kompetencija i vještina koje su potrebne u suvremenim okolnostima gdje se traži visoko kvalificirano zdravstveno osoblje kao i pružiti dodatnu edukaciju medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima koja bi ojačala njihove komunikacijske i psihološke vještine u radu sa onkološkim pacijentima.  

Pozivamo sve medicinske sestre i medicinske tehničare da redovite prate Internet stranicu projekta  www.psychonskills.eu odnosno facebook stranicu projekta https://www.facebook.com/psychonskills kao i facebook te internet stranicu Hrvatske komore medicinskih sestara na kojoj će se objavljivati svi detalji vezani uz ovaj projekt.

Čak 73 posto zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj se ili već cijepilo (24 %) ili se planira cijepiti (49 %) protiv COVID-19.  76 % zdravstvenih djelatnika vjeruje u sigurnost cjepiva, što je visoka razina povjerenja. 10 % je zdravstvenih djelatnika koji se ne planiraju cijepiti, a nisu preboljeli COVID-19 te nisu zaštićeni antitijelima. Ovo je tek dio rezultata velikog istraživanja stavova zdravstvenih djelatnika koje smo proveli u siječnju s još osam komora u zdravstvu.

U istraživanju je sudjelovao značajan broj zdravstvenih djelatnika – članova komora, skoro devet tisućaliječnika, medicinskih sestara, fizioterapeuta, primalja, stomatologa, medicinskih biokemičara, psihologa, ljekarnika, radnih terapeuta, sanitarnih inženjera i radio-tehnoloških i medicinsko-laboratorijskih djelatnika koji su odgovorili na anketni upitnik upućen svim članovima komora[1].  

[1] U zdravstvu ukupno radi 73 tisuće zdravstvenih djelatnika (ovaj broj ne uključuje nezdravstvene djelatnike zaposlene u zdravstvu)

19 % zdravstvenih radnika bilo zaraženo koronavirusom

Zanimljiv podatak ovog istraživanja je da su 2 od 10 ispitanika 19 % potvrdila da su bili zaraženi koronavirusom. Oko polovice zdravstvenih djelatnika (ispitanika) smatra vjerojatnim mogućnost da se zaraze (56 %), a podjednak broj ih smatra COVID-19 izuzetno opasnom i opasnom bolešću (55 %).

Zdravstveni djelatnici su kroz skalu od 1 do 7 procjenjivali svoje stavove o nekoliko psiholoških prediktora koji ključno utječu na odluku svakog pojedinca o cijepljenju. Spremnost na cijepljenje značajno je veća kod onih zdravstvenih djelatnika koji smatraju da su cjepiva sigurna, koji ne potcjenjuju opasnost od COVID-19, koji manje važu koristi i rizike cijepljenja te onih ispitanika koji imaju veći stupanj kolektivne odgovornosti. Također, najveći dio već cijepljenih i onih koji će se cijepiti protiv COVID-19 su se cijepili i protiv gripe u proteklih pet godina.

Povjerenje u sigurnost cjepiva i društvena odgovornost

Na skali od 1 do 7 ispitanici su povjerenje u sigurnost cjepiva ocijenili visokom ocjenom 5,4, a istu ocjenu su dali i važnosti procjene rizika i koristi od cijepljenja prije donošenja odluke o cijepljenju. Povjerenje u sigurnost cjepiva protiv COVID-19 kod zdravstvenih radnika ukazuje na visok stupanj povjerenja ne samo u cjepivo već u regulatorni proces i rezultate znanosti. Jedan od psiholoških prediktora odluke o cijepljenju je i samozadovoljstvo pojedinca tj. njegov osjećaj da njegovo zdravlje ova zarazna bolest ne može ugroziti. Ono se odražava kroz stav da je cijepljenje nepotrebno, jer COVID-19 nije velika prijetnja. Podrška ovom stavu kod zdravstvenih djelatnika vrlo je niska i iznosi samo 12 %. Četvrti prediktor odluke o cijepljenju je svijest o kolektivnoj odgovornosti tj. motivacija da vlastitim cijepljenjem zdravstveni djelatnici pridonesu smanjenju prijenosa bolesti i tako zaštite druge. Taj stav dijeli 76 % ispitanika.  http://bit.ly/Pogledaj_što_misle_o_cijepljenju_protiv_COVID19

Istraživanje smo proveli u sklopu javnozdravstvene kampanje „Imaš znanje, budi primjer!“ koju provodimo s osam zdravstvenih komora, a čiji je cilj detaljno informiranje zdravstvenih radnika o cijepljenju. Nositelji javnozdravstvene kampanje (njihovi članovi su sudjelovali u istraživanju) su Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora.

Poštovane/Poštovani,

sukladno Privremenim rješenjima, a vezano uz  priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, koje ste zaprimili na svoju adresu, termin dopunske mjere provjere osposobljenosti/kompetentnosti bit će

u drugoj polovici veljače 2021. godine

o točnom terminu (datumu i satu) pisane provjere osposobljenosti/kompetentnosti

bit ćete obaviješteni na vaše e-mail adrese

Kandidati koji budu pozitivno ocijenjeni na pisanoj provjeri osposobljenosti/kompetentnosti isti će dan, u popodnevnim satima, pristupiti usmenoj provjeri osposobljenosti/kompetentnosti koja će biti otvorena za javnost ukoliko kandidati ne zatraže usmenu provjeru osposobljenosti bez prisutnosti javnosti. Ovisno o broju prijavljenih kandidata, a radi osiguravanja i poštivanja svih epidemioloških mjera, postoji mogućnost održavanja usmene provjere osposobljenosti u više termina (dana).

Ukoliko se odlučite za pristupanje provjeri u drugoj polovici veljače 2021. godine, molimo da svoje prijave dostavite pisanim putem (poštom, fax-om ili e-mailom) najkasnije do četvrtka, 11. veljače 2021. Ukoliko se ne prijavite u navedenom roku, nećete moći pristupiti provjeri osposobljenosti. Također Vas molimo da se u prijavi izjasnite o tome želite li usmenu provjeru osposobljenosti u prisutnosti ili bez prisutnosti javnosti.

Obzirom da je usmeni ispit javan, molimo sve koji žele biti nazočni kao slušači da svoju nazočnost obavezno prijave na e-mail: hkms@hkms.hr   najkasnije do četvrtka, 11. veljače 2021. O točnom terminu održavanja usmenih ispita, kao i iskazanoj želji kandidata o prisutnosti javnosti, izvijestit ćemo Vas putem maila. Ukoliko se ne prijavite, nećete moći nazočiti kao slušači.

Ovim putem vas obavještavamo o PBZ akcijskoj ponudi nenamjenskih kredita za članove Hrvatske komore medicinskih sestara.

Akcijska ponuda traje u razdoblju od ponedjeljka 1.02.2021. do ponedjeljka 15.03.2021., a odnosi se na nenamjenske kredite u kunama (isključivo uz CPI) i uz fiksnu kamatnu stopu.

Više detalja možete vidjeti ovdje:

Više od deset tisuća zdravstvenih djelatnika, članova devet komora u zdravstvu, sudjelovalo je u srijedu, 27. siječnja na webinaru Vrhunski hrvatski stručnjaci o cijepljenju protiv COVID-19. Webinar je organiziran u sklopu javnozdravstvene kampanje Imaš znanje, budi primjer! koju je u siječnju pokrenulo devet zdravstvenih komora, a čiji je cilj dodatno informirati zdravstvene djelatnike o cijepljenju protiv COVID-19. S obzirom na to da ukupno u zdravstvu radi oko 73 tisuće zdravstvenih radnika interes koji su iskazali za temu cijepljenja protiv COVID-19 je izuzetno velik.

O regulatornim procesima i odobravanju cjepiva protiv COVID-19 na webinaru je govorila dr. sc. Nikica Mirošević Skvrce iz HALMED-a, dok je prof. dr. sc. Goran Tešović iz Klinike dr. Fran Mihaljevićodržao izlaganje o kliničkim perspektivama i istraživanjima o ovom cijepljenju. Dr. sc. Bernard Kaić iz HZJZ-a govorio je o epidemiološkoj perspektivi i istraživanjima o cijepljenju protiv COVID-19. Ovi istaknuti stručnjaci su zatim sat vremena odgovarali na pitanja sudionika webinara.
Sudionici webinara bili su mnogobrojni liječnici, medicinske sestre i medicinski tehničari, fizioterapeuti, primalje, doktori dentalne medicine, medicinski biokemičari, psiholozi, ljekarnici, radio-tehnološka djelatnici, radni terapeuti, medicinsko-laboratorijski djelatnici i sanitarni inženjeri. Oni su mailom, prije samog webinara, poslali na stotine pitanja vezanih uz cijepljenje protiv bolesti COVID-19, a na samom webinaru stručnjaci su odgovorili na četrdesetak njih. Većina pitanja se odnosila na sastav cjepiva, duljinu trajanja imuniteta, učinkovitosti cjepiva kod novih sojeva virusa, cijepljenje nakon preboljelog COVID-19, indikacije i kontraindikacije cijepljenja i nuspojave cijepljenja.
Kampanju Imaš znanje, budi primjer zajedno su pokrenuli Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora.

Više o cijepljenju i o kampanji pročitajte na www.budiprimjer.hr

Webinar možete pogledati na sljedećoj poveznici:

U sklopu javnozdravstvene kampanje “Imaš znanje, budi primjer!”, s osam komora u zdravstvu organiziramo webinar “Vrhunski hrvatski stručnjaci o cijepljenju protiv COVID-19“. Webinar će se bodovati za članove naše komore, a sudjelovanje na njemu je besplatno.

Webinar će se održati u srijedu, 27. siječnja od 18 do 20 sati.

O regulatornim procesima i odobravanju cjepiva protiv COVID-19 govorit će dr. sc. Nikica Mirošević Škvrce, mag. pharm, dok će prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med. održati predavanje o kliničkim perspektivama i istraživanjima o cijepljenju protiv COVID-19.
Dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med. će govoriti o epidemiološkoj perspektivi i istraživanjima o cijepljenju protiv COVID-19. Uvodno će se sudionicima webinara obratiti predsjednik HLK-a, dr. sc. Krešimir Luetić.

Niste sigurni trebate li se cijepiti? Želite više saznati o sastavu cjepiva? Želite pitati stručnjake kako je cjepivo “tako brzo odobreno”? Zabrinjava vas rizičnost cjepiva? Brinu vas moguće nuspojave na cjepivo? Sudjelujte na webinaru na kojem je posebnih 60 minuta predviđeno upravo za odgovore na vaša pitanja. Pitanja možete postaviti u prijavnom obrascu.

Prijavite se za webinar: bit.ly/Prijava_webinar_cijepljenje

Nakon prijave, dobit ćete mailom u srijedu link za spajanje na webinar.

Organizatori webinara su Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora.